9.12.2009 | 15:31
Ekki bara vķrus - bakterķa lķka.
Svipuš frétt žessari birtist į CNN vefnum ķ gęr. Žar er lķka fjallaš um krufningar į lįtnum og nišurstöšur žeirra en eftirfarandi upplżsingar eru žar til višbótar:
...
"More than half of the deaths were caused by bacterial pneumonia.
"The secondary bacterial infection evokes inflammation," said Dr. William Schaffner, professor in the Division of Infectious Diseases at Vanderbilt University School of Medicine. "It socks it in the lung and all of a sudden the lung as an organ can't do its principal job.""
...
(Gęsalappašur śtdrįttur er tekin śr fréttinni: "H1N1 virus attacks deep into the lungs". By Stephanie Smith,CNN Medical Producer. December 8, 2009.)
Ętli stökkbreytingin sé žį ķ raun žessi višbótarbakterķusżking og auk svķnabólusetningar žurfi fśkkalyfjagjöf?
Svķnaflensan skemmir lungun | |
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt |
Flokkur: Stjórnmįl og samfélag | Facebook
Athugasemdir
Žessi stökkbreyting hefur lķtiš aš segja varšandi žessai bakterķusżkingu
Žessi bakterķa sem žeir eru aš tala um veldur lungnabólgu.
Lungnabólga er ein algengasta dįnarorsök žeirra sem sagšir eru deyja śr influensu(įstķšarbundnar, svķnaflensu og öllu žessu dóti).
Oft talaš um aš prósenta žeirra sem deyja vegna influenzu sżkingar sé mjög vanmetin žvķ fólk er t.d. bara skrįš hafa dįiš śr lungnabólgu.
Lungun verša žį veik fyrir og lungnabólgubakterķan į aušveldara meš aš gera meira skaša.
Jón Ingi (IP-tala skrįš) 9.12.2009 kl. 15:42
Jón Ingi, ég gat ekki skiliš annaš af žessari frétt en aš hinir lįtnu hefšu upphaflega veikst af svķnaflensunni en bakterķusżkingin ķ kjölfariš hefši gert śtslagiš.
Kolbrśn Hilmars, 9.12.2009 kl. 15:58
Svipaš dęmi er ķ gangi ķ Śkraķnu, žar hefur fólk veriš aš fį skęša lungnapest ofan ķ svķnaflensufaraldurinn. Žar ķ landi telja menn aš um sé aš ręša sżkingu af völdum "plįgu"-bakterķunnar sem er meginorsök sjśkdómsins Svarta Dauša.
Gušmundur Įsgeirsson, 9.12.2009 kl. 16:06
Kolbrśn, žaš er akkśrat žaš sem Jón Ingi er aš segja. Bakterķusķking ķ kjölfar flensu, hvort sem hśn er hin venjulega įrstķšabundna flensa eša Svķnaflensa, aš žaš sé žaš sem geri śtslagši ķ flestum tilvikum.
Amma mķn dó śr inflśensu, réttarasagt bakterķusķkingu ķ kjölfar flensu sem olli lungnabólgu.
Bjöggi (IP-tala skrįš) 9.12.2009 kl. 16:24
Kolbrśn
Jį upphaflega fęr fólk inflśensu, žaš aušveldar svo bakterķusżkinugnni (sem ķ žessu tilfelli sem žś póstar hér inn er lungnabólgubakterķa)
Žetta er eitthvaš sem er algeng įstęša fyrir žvķ aš fólk er aš deyja śr influensu (lķka ķ žessum venjulegu įrstķšarbundnu influensum). Žannig aš žessar stökbreytingar eša bara yfir höfuš žessi H1N1 (svķnaflensa) eru ekkert endilega aš breyta žvķ.
Varšandi Svarta dauša žį kemur hann alltaf upp annašslagiš, komu t.d. upp nokkrar sżkingar ķ bandarķkjunum 1995(hefur svo sem veriš deilt um hvaš nįkvęmlega olli svarta dauša og ekki eru allir sammįla meš žaš). Influenza aušveldar lķklega mikiš žessa sżkingu(įn žess žó aš ég viti eitthvaš 100% um žaš)
Jón Ingi (IP-tala skrįš) 9.12.2009 kl. 16:29
Heimsfarsótt af inflśensu
Ég er bśin aš skoša žetta afbrigši influensunnar og sżnist aš 3 mismunandi dna afbrigši sé aš ręša sem žżšir aš fišurfé mun blandast saman viš žennan ófögnuš og śr verši firnasterkt afbrigši flensunar žegar lķšur fram į įriš en hśn mun breišast hratt śt um Mexico og sķšan um öll fylki Bandarķkjanna en fyrsta Evrópulandiš veršur Bretland.
Žaš er betra aš hafa allan vara į žessum ófögnušu žar sem hśn er mannskęš og margir munu falla sem ekki eru meš 100% lķkamlega heilsu.
Ég sé žetta ķ sżn eins og svartan engilsprettumökk breišast śt frį Mexico til nįgrannarķkis og meš fólki til Evrópu ķ fyrstu en ég sé ekki Ķslandi inn į žessu eša fyrrihluta nęsta įrs en viš veršum bara aš sjį til en žetta veršur illvigt višureignar vegna óvenjulegra samsetningar į dna erfšamengi hennar.
Višbót
Sį bregša fyrir mekki af moskitóflugum į daušu svķnshręi og er žaš hugsanlega 3 hlekkurinn į dna kešjunni en flugurnar beri sóttina ķ mannfólk og fišurfé en žessar pestarflugur viršast ónęmar fyrir svona sżklum muni žvķ berast ógnarhratt śt į mešan žęr finna nżtt fórnardżr til aš sjśga blóš śr og sżkja um leiš af veirunni śr svķnunum. Menn tala enn um öndunarfęrasjśkdóm en hafa ekki enn komiš auga į ašra smitleiš meš moskitóflugum en žar liggur hęttan aš mér finnst samblöndun ķ nżtt afbrigši firnasterkt.
20 november 2009
Veiran hefur nś žegar stökkbreytt sér og fyrstu tilfelli nżja afbrigšisins kom upp ķ Svķžjóš en hśn fer nešar ķ lungun og veldur žar miklum bólgum og andnauš.1 er lįtinn en 1 tókst aš bjarga fyrir horn en hśn skellur į meš slķkum hraša aš į rśmum 4 klst getur viškomandi lent ķ öndunarerfišleikum.
Lęknar telja sig geta hamiš žetta meš lyfjum fyrir fyrri tegundina en ég sé žetta ekki žannig aš žarf aš śtbśa strax bóluefni gegn nżja afbrigšinu.
Žegar ég skoša lungnavefi eftir slķka sżkingu er eins og smį blöšrur myndist ķ berkjum og taugavefum sem į endanum hindra sśrefnisupptöku lungnanna en žaš sem mér sżnist verst eru örvefir sem eftir verša nįi viškomandi aš vera hérna megin og getur žess vegna leitt til örkumlunnar viškomandi til frambśšar žvķ mišur en vonandi gengur žetta ekki eftir.
21 nóvember
Stökkbreytta svķnaveiran hefur nś greinst ķ Noregi sem segir eitthvaš og landlęknir žar męlir meš aš taka Tamiflu meš bólusetningu en hvers vegna dugar hśn ekki lengur ein og sér?
Žór Gunnlaugsson (IP-tala skrįš) 9.12.2009 kl. 16:47
Takk fyrir athugasemdirnar. Bjöggi, ég samhryggist žér vegna ömmu žinnar. En vegna barnabarna nśdagsins set ég hér inn višbótarspeki frį heilsudeild CNN:
"An analysis of the sickest swine flu patients in Australia, Canada, Mexico and New Zealand suggests that relatively healthy adolescents and young adults are among the most likely to get very sick after an H1N1 infection, a pattern similar to that seen in the 1918 influenza pandemic."
Semsagt, hér er engin venjuleg Asķuflensa į ferš. Eins og Gušmundur benti į hér aš ofan er svķnaflensan nś lķka bendluš viš svarta dauša - auk 1918 flensunnar. Ętli slys hafi hent į einhverri rannsóknarstofu ķ Mexķco? Žór nefnir réttilega upprunann sem er ekki hinn hefšbundni asķski - vonandi hefur hann rangt fyrir sér meš afleišingarnar.
Žaš sem skiptir okkur mestu mįli er viš fįum réttar upplżsingar. Hversu alvarlegt er žetta flensufįr, hvernig getum viš varist žvķ, hvaša bólusetningar duga?
Kolbrśn Hilmars, 9.12.2009 kl. 20:42
Sęl Kolbrśn
Helst hefši ég viljaš hafa rangt fyrir mér ķ žessu til felli en spįrnar į heimasķšu minni hafa allar veriš réttar hingaš til og žetta var raunar stašfest af vķsindamönnum ķ dag ķ nešangreindri grein.
Svķnaflensan skemmir lungun žetta sagši žór fyrir įri sķšan
Svķnaflensuveiran veldur skemmdum į öllum loftveginum, allt frį barkanum og djśpt nišur ķ lungun lķkt og veirurnar sem ollu heimsfaröldrum inflśensu 1918 og 1957. Afleišingarnar eru ólķkar žeim sem venjulega sjįst ķ įrstķšabundinni inflśensu, aš žvķ er segir ķ skżrslu sem birt var i dag.
Vķsindamenn viš Žjóšarheilbrigšisstofnun Bandarķkjanna (National Institutes of Health - NIH) og yfirmašur meinafręšideildar New York borgar rannsökušu vefjasżni śr 34 sjśklingum sem dóu af völdum svķnainflśensu fyrr į žessu įri.
Jeffery Taubenberger veirufręšingur, sem er ķ hópi vķsindamannanna, segir aš žeir hafi fundiš ummerki um skemmdir ķ efri og nešri loftvegunum. Ķ öllum tilvikum hafi efri loftvegir - barki og lungnapķpur - veriš bólnir og ķ sumum tilvikum mjög skemmdir.
Ķ meira en helmingi tilfellanna, eša 18 tilvikum, fundust merki um skemmdir nešar ķ loftvegunum eša ķ berkjunum. Ķ 25 tilvikum fundu vķsindamennirnir merki um skemmdir ķ lungnablöšrunum (alveoli).
Taubenberger sagši aš svo virtist sem sjśkdómseinkennum af völdum svķnaflensuveirunnar svipšaši mjög til žeirra sem inflśensuveirur ķ heimsfaröldrum 1918 og 1957 ollu. Žessi einkenni séu ólķk žeim sem įrstķšabundin inflśensa valdi. Žau einkenni sjįist einkum ķ efri loftvegum, en ekki djśpt nišri ķ lungunum.
Rannsóknin stašfesti einnig hvernig A(H1N1) veiran lagšist mun žyngra į ungt fólk en eldra fólk. Ašeins einn hinna lįtnu sem rannsakašir voru var kominn yfir sextugt. Af žessum 34 sem voru rannsakašir voru 24 undir fimmtugu.
Nķu af hverjum tķu voru meš undirliggjandi sjśkdóma. Žar į mešal hjartasjśkdóma og öndunarfęrasjśkdóma, veiklaš ónęmiskerfi. Einnig voru ķ hópi hinna lįtnu vanfęrar konur. 72% žeirra sem voru rannsakašir voru ķ yfiržyngd og nęrri helmingurinn var hęttulega offeitur.
Nišurstöšur rannsóknarinnar birtust ķ netśtgįfu Archives of Pathology and Laboratory Medicine.Til baka
Žór Gunnlaugsson (IP-tala skrįš) 9.12.2009 kl. 21:27
Žór
Ég vill taka žaš fram įšur en lengra er haldiš aš ég er ekki mjög trśašur į svona spįdóma.
En bara til aš byrja meš žį er įgętt aš nefna žaš aš Influenza er RNA vķrus en ekki DNA. Žannig aš ef žś sérš fyrir žęr DNA veiru žį er žar ekki į ferš influenza.
Einnig vęri hęgt aš nefna aš žś getur rakiš parta af flest öllum influenzum fram og til baka og ert žį meš RNA blöndu śr mörgum afbrigšum influenzu. Hęgt aš sjį žetta meš žvķ aš skoša ęttartré influenzu (hefur veriš birt ķ mörgum greinum)
Lķka vęri hęgt aš benda į aš bara af žessari nśverandi H1N1 eru til endalaust mörg stökkbreytt afbrigši, mörg meš stökkbreytingum sem engin įhrif hafa į influenzuna en önnur sem einhver įhrif hafa. Nśverandi bóluefni viršist virka į flest žessi afbrigši, eitthvaš eru menn žó farnir aš efast um tamiflu.
Lķkurnar į aš einhver afbrigši moskitóflugna geti boriš influensu eru alveg ęvintżralega litlar, ef žś bara hugsar um alla žį endalausu sjśkdóma sem eru ķ gangi į žeim svęšum sem moskitóflugur lifa žį séršu aš žęr eru ekkert sérstaklega mikiš aš žvęlast meš neitt af žvķ. Žaš žyrfti til alveg stórvirkar stökkbreytingu į moskitóflugum og influenzuveirunni saman til aš žetta gęti hugsanlega gerst.
-------------
Kolbrśn
Varšani uppruna influenzu faraldra žį er žaš eitthvaš sem mjög erfitt er oft aš segja til um. Vissulega hafa fundist grķšarmargir stofnar af influenzu ķ t.d. kķna, en margar af hęttulegri influenzum sem upp hafa komiš eru taldar hafa įtt upptök sķn utan asķu, t.d. rśssland, bandarķkjunum, mexico og fleiri löndum.
Lķka aš įstęša žess aš svona margir ungir eru aš fį žetta nśna gęti bent til žess aš svipuš influenza hefši gengiš fyrir einhverjum X tķma og žeir sem vęru komnir yfir vissan aldur hefšu mótefni sem verndaši žį, eitthvaš hefur veriš aš koma af rannsóknum varšandi žetta.
Jón Ingi (IP-tala skrįš) 10.12.2009 kl. 11:12
Bęta viš athugasemd [Innskrįning]
Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.